Grozd srednji, široko-koničan, s jednim istaknutim krilom, dosta zbijen, vrlo rijetko rastresit;
bobica srednja, žuto-zlatne boje; kožica srednje čvrsta, meso sočno, slatko, odličnog okusa
sa istaknutom aromom sorte. Otpornosti na niske temperature je dobra. Vrlo osjetljiv je na
Botrytis cinerea (trulež). Voli topla, plodna tla, južnih ekspozicija. Rodnost je
vrlo dobra.
Dozrevanje: Sredina septembra.
Grozd je sitan, kratak, valjkast, ponekad razgranat, na kratkoj peteljci. Težina grozda je
60 do 100 grama. Bobica je sitna, obično malo duguljasta, blijedožute boje. Kožica je debela,
meso je gusto, slatko, s izrazitim sortnim okusom. Kod normalne zrelosti sadrži 19-24% šećera
i 6-7 promila kiseline.
Dozrevanje: Sredina septembra.
Potiče iz Mađarske. Grozd je mali, valjkasto-kupast, mase 100-150g. Bobica je mala, okrugla, srednje debele pokožice, žutozelene boje. Nakuplja do 24% šećera, u fazi suvarka do 30%. Daje vrhunska muskatna vina koja se često koriste za popravku ukusa i mirisa drugim vinskim sortama. Pošto rano sazreva, lepo izgleda i miriše, na lokalnim
tržištima se može naći i kao stona sorta.
Dozrevanje: Sredina septembra.
Grozd je malen ili srednje velik, valjkast, mase 90 do 110 g. Bobica je mala, okrugla, kožica
čvrsta zelenožute boje. Meso je sočno. Rdđa osrednje do dobro i redovno. Ima dobru otpornost na
niske temperature.
Dozrevanje: Kraj septembra.
Grozd je srednje velik ili malen, duguljast, valjkast, zbijen. Bobica je mala do srednja,
okrugla. Kožica je čvrsta, zlatnožute boje, a kod potpune zrelosti rumena, sa retkim sitnim
tamnim tačkicama. Meso je sočno, sok izrazitog sortnog ukusa. Rodnost je srednja, neredovna.
Otporna na niske zimske temperature. Srednje otporan na bolesti.
Dozrevanje: Kraj septembra.
Žilavka je autohtona sorta grožđa Hercegovine. Bujnog je rasta i zadovoljavajuće rodnosti.
Težina grozda iznosi od 150 do 200 grama. Količina đećera varira od 20 do 24 %, a ukupna
kiselost 5-8 g/l.
Dozrevanje: Kraj septembra.
Potiče iz Francuske. Ima srednje krupan grozd (130-200g), valjkastog oblika. Bobica je srednje
krupna, pokožica dosta debela, žutozelene boje. Nakuplja 20-24% šećera sa 5-7g/l ukupnih kiselina.
U fazi suvarka može imati i 30% šećera.
Dozrevanje: Kraj septembra.
Grozd je srednje veličine, srednje zbit i rastresit, valjkast ili malo konusan, mase od
120 do 250 grama. Bobice su srednje, okrugle. Kožica je mekana, žutozelene do zlatnožute boje.
Rodnost je srednja i dosta redovna.
Dozrevanje: Kraj avgusta.
Domaća je sorta, novijeg datuma. Srednje krupnog grozda 120-150g, srednje krupne,
ovalne bobice, zelenožute boje. Nakuplja 20-24% šećera i zadržava7-8 g/l ukupnih kiselina.
Vina su vrhunska, muskatna. Izrazito osjetljiva na sivu plesan i niske temperature.
Dozrevanje: Početak septembra.
Čokot je vrlo bujan. Grozd je srednje veličine, srednje zbijen sa dugom zeljastom drškom.
Bobice su srednje krupnoće, ovalne, zelenožute boje, sa smeđim tačkicama. Pokožica je čvrsta,
pulpa sočna, bez posebnog mirisa i arome. Daje visoke i redovne prinose. Srednje je otporna na
mrazeve, otporna je na sivu trulež grožđa, a vrlo osetljiva na plamenjaču i
pepelnicu.
Dozrevanje: Sredina septembra.
Smederevka se smatra autohtonom sortom Srbije. Vrlo je rodna sorta. Grozd je srednje krupan do
krupan težine 150-300g, kupast, poluzbijen. Bobica je krupna, okrugla ili blago izdužena,
svetlozeleno žute boje na ukusu je malo nakisela. Srednje je otporna na bolesti i dosta
osetljiva na niske temperature. Nije posebno zahtevna u smislu zemljišta.
Dozrevanje: Početak oktobra.
Grozdovi su mali, pri čemu kompaktnost i oblik zavise od klimatskih uslova.
Zrna su mala, duguljasta, a kada su zrela postaju ružičasta od sunca, imaju debelu kožicu,
čvrsta su, veoma slatka i rano sazreva. Vino je aromatično cvetne arome sa uskusom voća, jako,
s visokim procentom kiselosti koje podseća na voće. Može se piti i dok je mlado.
Dozrevanje: Sredina septembra.
Ranija bela vinska sorta.Sazreva približno u vreme kada i traminac, ali ga nadmašuje po prinosu.
Nakuplja preko 20% šećera.Dosta dobro podnosi mrazeve. Tolerantna je na plamenjaču i sivu trulež grožđa.
Vino ima vrlo izraženu, finu muskatnu aromu. Pogodna je za proizvodnju prirodnih, poluslatkih,
aromatičnih vina. Rakija od grožđa Petre takođe ima izraženu aromu.
Dozrevanje: Sredina septembra.
Bujna je sorta, velike i redovne rodnosti. Nakuplja oko 20% šećera uz dovoljno kiselina za
proizvodnju kvalitetnog vina, neutralnog mirisa i harmoničnog ukusa.Ispoljila je visoku
otpornost prema niskim zimskim temperaturama i gljivičnim bolestima. Ova sorta se može
gajiti po principima organskog vinogradarstva čak i u rejonima sa visokim rizikom od
zimskih mrazeva.
Dozrevanje: Druga polovina septembra.
Vegetaciju započinje malo ranije od Rajnskog rizlinga, a grožđe sazreva oko nedelju dana kasnije.
Obično nakuplja oko 20% šećera uz visok sadržaj kiselina od 9-10 g/l. Otpornost prema niskim zimskim temperaturama je relativno visoka.
Visokokvalitetna bela vinska sorta pogodna za integralnu proizvodnju grožđa i vina.
Vrlo perspektivna sorta.
Dozrevanje: Kraj septembra.
Grozd je srednje krupan, valjkast, sabijen, težine 80 do 90 g. Bobica je mala, okrugla,
plave boje, debele kožice. Sadrži od 20 do 24% šećera i 5 do 7 promila kiseline. Vino je
rubin-crveno, sa lepom penom, prijatnog mirisa, blagog ukusa na travu, puno, vrlo prijatnog
odnosa između alkohola i kiseline.
Dozrevanje: Sredina oktobra.
Grozd je srednje krupan, valjkast, rastresit, težine 140 do 180 grama. Bobice su srednje krupne,
okrugle, plave boje, s jakim maškom. Sadrži 18 do 22% šećera i 6 do 8 promila kiseline. Vino merlota
je tamnocrveno. Otpornost je uglavnom dobra, ali nešto je veća osetljivost na peronosporu
na grozdu.
Dozrevanje: Kraj septembra.
Izrazito rodna autohtona sorta Crne Gore. Grozd srednje krupan, valjkasto-kupast, srednje zbijen.
Bobica srednje krupna, okrugla, tamnoplave boje pokožice. Osetljiva je na Botritis i niske temperature.
Kvalitet grožđa redovno dobar. Vina su vrhunska, lepo obojena, harmonična, puna. Prosečna težina
grozdova je od 150 do 300grama.
Dozrevanje: Kraj septembra.
Grozd je sitan, sabijen, valjkast, kratke i debele peteljke. Težina grozda je od 70-90 grama.
Bobice su sitne, okrugle i ovalne, s plavim maškom. Kožica je srednje debela, meso je sočno,
dobrog i malo aromatičnog okusa. Sadrži 20-22% šećera. Vino spada među najkvalitetnija crvena
vina. Osetljiv je na botritis.
Dozrevanje: Početak septembra.
Ovo je stara, muskatna sorta grožđa. Autohtona sorta. Ima veoma visok sadržaj šećera, koji u širi dostiže
između 25% i 32%, a u izuzetnim godinama kada je „suvarak“ može da sadrži i do 45%
šećera. Vina su jačine 14-17,6 v/vol sa ostatkom neprevrelog
šećera, što crnu tamjaniku čini izuzetnim poluslatkim vinom neponovljivog ukusa.
Dozrevanje: Kraj avgusta.
Grozd je krupan, podijeljen, težine 200 do 400 grama. Bobica je srednje krupna, okrugla,
tamno plava s malo maška. Kožica je debela, tvrda, meso je sočno i slatko. Nije posebno
osetljiva na gljivične bolesti. Vino je intenzivne rubin crvene boje, srednjeg ekstrakta,
oseća se okus na zeleno.
Dozrevanje: Sredina septembra.
Domaća poluotporna sorta. Poznat je pod imenom Rskavac, Kameničarka, Crnka. Izuzetno rodan,
bujnih lastara. Bobice okrugle, tamnoplave boje. Grozd srednje zbijen, 150-200g.
Dobija se ružičasto i crno vino, izuzetan je za proizvodnju lozove rakije.
Prokupac je sorta stara oko hiljadu godina.
Dozrevanje: Početak oktobra.
Grozd je srednje krupan, valjkast, sabijen. Težina grozda je od 90-120 grama.
Bobice su srednje krupne, jajolike, tamnoplave. Sadrži 18-22% šećera. Sok je tamno crven.
Vino gamay-a je intenzivno crvene boje, bez posebnog mirisa i okusa i vrlo pogodno za
popravak boje drugih crnih vina.
Dozrevanje: Početak avgusta.
Domaća sorta. Daje visoke prinose. Izrazito vinska sorta. Šira je vrlo obojena sa sadržajem šecera
od 19-21 %. Vino je harmonicno i podseća na Game. Najčesće se koristi za
kupažu.
Dozrevanje: Sredina septembra.
Grozd je prilično krupan, težine od 120-260g. Bobica je srednje krupna, potpuno okrugla,
tamno plava, s maškom. Kožica je tanka. Sadrži od 14 do 18% šećera i 6 do 9 promila kiseline.
Uglavnom se koristi za poprljanje boje crvenih vina.
Dozrevanje: Početak septembra.
Stara poluotporna sorta vodenastih bobica i prijatnog ukusa. Od ove sorte dobija se roze
vino.
Dozrevanje: Sredina septembra.
Nova domaća sorta tipa bojadisera. Dobro i obilno radja. Sok je intenzivno obojen. Vrlo je otporna na niske temperature, sivoj truleži a prema pepelnici srednje. Nakuplja dosta šecera i zadržava visoke ukupne kiseline. Pogodna je za spravljanje bezalkoholnih sokova od grožda.Dozrevanje: Kraj septembra
Vaše porudžbene, nedoumice, pitanja ili sugestije možete nam uputiti sa naše kontakt strane.